Šta zapravo predstavljaju i šta su te PM čestice i koja su štetna dejstva PM čestica? Te čestice su zapravo sastavni deo prašine i manje su od 10 mikrometara i predstavljaju smešu dima, čađi i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaje kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije.
Prema zvaničnim podacima Svetske zdravstvene organizacije veliki broj ljudi u Srbiji umre od bolesti izazvanih lošim kvalitetom vazduha, a kao glavni krivac označane su PM10 čestice – poznate kao nevidljive ubice iz vazduha.
Reč je o česticama veličine 10 mikrona, a u prirodi su prisutne i manje, od 4, 2.5 pa čak i 1 mikron. Poređenja radi, debljina dlake ljudske kose je 50-70 mikrona. Kad udisanjem stigne u pluća, PM10 čestice deponuju se u najdubljim delovima tog organa i, kako upozoravaju lekari, posebno mogu ugroziti decu, trudnice, stare osobe i hronične bolesnike. U slučaju udisanja PM10 čestica, dolazi do skraćenja daha i naprezanja srca koje pokušava da kompenzuje smanjeni unos kiseonika i pri tom se iscrpljuje. Pored razboljevanja pluća, PM čestice mogu dovesti i do srčanog ili moždanog udara, što u stvari može na žalost dovesti i do srčane smrti.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji ukoliko živimo u mestu u kom je koncentracija PM2,5 čestica do 12 μg/m3, ono se može smatrati zdravim, medjutim ukoliko je koncentracija do 35 μg/m3, takva sredina se smatra nezdravom za osetljivu grupu kao što su deca, starije osobe, trudnice i ljudi sa osetljivim respiratornim sistemom. Ukoliko je prekoračena granica od 55 μg/m3, onda je reč o skroz nezdravoj sredini.
PM10 i PM2.5 su neodvojive ili oko dve trećine tih sitnijih čestica zapravo se nalaze u PM10. Unošenjem PM čestica u organizam unosimo sve najgore industrijske otrove. Uzroci prekomerno zagađenog vazduha su najčešće :
- industrija
- saobraćaj,
- način grejanje
Rešenje problema
Rešenje problema prekomernog zagađenja zahteva višedimenzionalni pristup. Kada govorimo o saobraćaju, na žalost rešenje nije na vidiku. Poseban fokus u tom smislu treba usmeriti na saobraćaj i vozila na dizel pogon, koja ispuštaju ugljen dioksid, ugljen monoksid, azot monoksid, azot dioksid… U reakciji sa vlažnim vazduhom daju kiseline i koji su zapravo jedan su od uzroka takozvanih „kiselih kiša”. Starost automobila i njihova potrošnja, kao i sagorevanje goriva takodje može uticati na nivo proizvodnje PM čestica. Ukoliko bismo svojim odgovornim ponašanjem uspeli da smanjimo zagadjenost česticama PM10 za 10 mikrograma po metru kubnom, broj smrtnih slučajeva bi mogao da se prepolovi.
Rešenje za lokalne toplane, kada pričamo o grejanju, ukoliko koriste ugalj ili mazut, mogle bi preći na gas ili biomasu. Osim ekološkog, imali bi i ekonomski efekat, jer bi kotlovi na biomasu smanjili osnovnu cenu grejanja i daljinsko grejanje učinili pristupačnijim za građane. Tamo gde nije moguće da se priključe na daljinski sistem, treba razmisliti o subvencionisanju zamene individualnih ložišta na ugalj za manje štetne energente. U Valjevu, gradu sa najviše pogođenom PM10 česticama centralno grejanje koristi tek petina stanovnika, a grad kome na ruku ne ide ni njegov geografski položaj u kotlini, posebno ugrožava oko 30.000 individualnih ložišta koja koriste drvo i ugalj lošeg kvaliteta. Uz to u Valjevu se vozi, prema proceni, oko 40.000 automobila.
Ukoliko želite smanjiti štetna dejstva PM čestica u prilogu se nalazi nekoliko saveta stručnjaka:
S obzirom da postoji veliki broj aplikacija za praćenje zagadjenosti vazduha u realnom vremenu, bilo bi dobro da pratite index zagađenosti kada je u crvenom i da se trudite da se u tim trenucima ne izlažete takvom vazduhu i da na drugačiji način organizujete svoje obaveze i kretanja.
U uslovima povećanje zagadjenosti vazduha potrebno je smanjiti i intenzitet fizičkih aktivnosti napolju.
Ukoliko je reč o zatvorenim prostorijama, stručnjaci savetuju da provetravate prostorije u periodu od 11 pa do 17h, kada je koncetracija PM čestica u vazduhu manja. Rani jutarnji časovi su najkritičniji. Uveče je manja produkcija dima i gasova iz saobraćaja pa je situacija nešto povoljnija uveče nego ujutru.
Ukoliko ste u kolima uključite recirkulaciju vazduha, kako ne biste usisavali vazduh spolja.
Maske vam mogu biti od koristi samo ako je u pitanju čestična faza zagadjenja. Kada je u pitanju gasna faza, njihova upotreba nema neki naročit efekat. Maske koje su kod nas u prodaji su hiruške i one praktično nemaju nikakav značaj. Osim njih postoje nano-maske koje su skuplje, ali delotvornije.
Od pomoći vam može biti i vuneni šal koji sprečava prodiranje čestica i do 80 odsto jer vuneni šal ima filtracionu sposobnost.
Kako bi bili sigurni da je vazduh koji udišete čist i zdrav, bar u zatvorenim prostorijama, najbolje bi bilo da koristite kvalitetne prečišćivače vazduha. Ukoliko želite pomoći sebi i svojoj porodici ili kolegama najbolje bi bilo da koristiti 5-stepeni prečišćivač vazduha Therapy Air iON, koji u potpunosti uklanja otrovne gasove kao što su isparljiva organska jedinjenja (toluen, benzol, ksilen, stiren), formaldehid, amonijak, acetaldehid i sirćetna kiselina (osim ugljen dioksida i ugljen monoksida), izmedju ostalog PM10 i PM2.5 štetne čestice.